Naslov

Grad Bobovac

Stara džamija

Vareš 1468/69

Vareš 1965

Odbor za izgradnju

Džemat Vareš

Medžlis

Srednjovjekovni grad Bobovac spada u red najpoznatijih bosanskih gradova toga doba. Do propasti Kraljevstva predstavljao je jedan od glavnih centara Bosne Bosne i stolno  mjesto njenih vladara u najznačajnijem razdoblju bosanskog srednjovjekovlja. Padom Bosne pod osmansku vlast 1463. narednih osam decenija, koliko je Bobovac služio u vojne svrhe u njemu je postojala islamska služba. Od 1468. do 1540. poznati su sljedeći bobovački imami:

- imam Kasim
- imam Karahodža
- imam Abdullah
- imam Sulejman – fakih
- imam Murevet – hodža

Materijalni tragovi značajnijeg vjerskog objekta nisu identifikovani. On je bez sumnje postojao, vjerovatno u nekom dijelu tvrđave prilagođenom za vjerske obrede. Kako nije bilo pretpostavki za formiranje naselja tako je izostala i gradnja džamije.

Na desnoj obali Bukovice pod Bobovcem nalazi se mezarje Šehitluci gdje su ukopani gazije koji su osvajali Bobovac. Prvi koji su prihvatili islam bili su članovi kraljevske porodice djeca kralja Stjepana Tomaša i kraljice Katarine: sin Sigismund imenom Ishak-beg Kraloglu i princeza Katarina. Njih dvoje u vjeru islam je naputio njihov dajdža Ahmed-beg Hercegović brat kraljice Katarine a sin Hercega Stjepana Kosače.

/Znakovi vremena; 13/14, Sarajevo, 2001/02./

U Varešu je samo jedna džamija i što je u Bosni rijetkost, njene prostorije su na gornjem boju. Tu je zgradu sagradio poznati sarajevski bogataš i dobrotvor Hadži Mustafaga Bešlija oko 1760. nakon jednog požara u kome je stara džamija izgorjela. Stara je džamija stajala na onom praznom zemljištu, što leži naprema zgradi osnovne škole. Ko je tu staru džamiju sagradio i kada je sagrađena ne zna se, ali je postojala i prije 1655. godine i uz nju mekteb. Džamija Mustafage Bešlije služila je svojoj namjeni sve do 1964. kada je porušena a na njenom mjestu je izgrađena nova džamija. Iz te džamije sačuvan je alem sa munare koji je postavljen na minber novosagrađene džamije.

/Kreševljaković Hamdija; Vareš kao glavno središte gvozdenog obrta u BiH do 1891., 1942. god./

Prvi pisani spomen Vareša je iz timarsko-spahijskog deftera iz 1468/69. godine. Popis je izvršen od 26.01.1468. do 12.05.1469. a obavio ga je emin Ajas i pisar Ahmed. U tom popisu u Varešu je upisano 35 kuća koje su sve bile kršćanske. Utemeljiteljem grada Vareša općenito se smatra Jakub-paša Bošnjak, bosanski namjesnik u periodu od 1490.-1494. godine. U opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1604. u Varešu je upisano 159 kuća od kojih su 10 bile muslimanske. Popisani muslimani su sljedeći:

Osman sin Pirije, Džafer sin Jerka, Balija sin Iskendera, Ališa sin Murada, Nesuh sin Ivana, Lutfija sin Mehmeda, Sefer sin Hasana, Alija sin Pervana, Malkoč sin Pirije, Gazija sin Husejna.

U istom popisu u naselju Kralupi (Vareš Majdan) popisano je devet muslimanskih posjeda (zemina) bez kršćana, i to su:

Alija sin Habibe-hatun, Alija sin Kurda, Hubijar sin Mustafe, Alija sin Husejna, Kurd Alija sin Husreva, Mehmed sin Pirije, Kurd sin Nazara, Hodaverdi sin Nazara, Hamza sin Hodaverdije.

/Handžić Adem: Rudnici u Bosni u drugoj polovini 15.stoljeća; Prilozi za orijentalnu filologiju, 1976./

U nedjelju 12.09.1965. održana je vrlo impozantna svečanost otvaranja novosagrađene džamije u Varešu.Stara džamija koja je bila isuviše malehna i u vrlo trošnom stanju nije odgovarala vjerskim potrebama članova Islamske zajednice u Varešu. Podizanje nove džamije bila je opća potreba ovog mjesta. Zahvaljujući Odboru IVZ-e u Varešu na čijem čelu se nalazi vrijedni predsjednik i ugledni naš starina Muhamedaga Saletović sa agilnim imamom Hadžibaščaušević Muhamed efendijom, kao i velikom požrtvovanju džematlija nikla je nova džamija koja i posvojoj veličini i ljepoti odgovara novom Varešu.

/Glasnik VIS-a u SFRJ, broj 9/10, 1965./

Članovi Građevinskog odbora za izgradnju džamije u Varešu bili su:

- Avdagić Ragib, predsjednik
- Parić Mujo
- Šišić Mustafa
- Alešević Sehaudin
- Šišić Mujaga
- Arapović Mujaga
- Hafizović Osman
- Geko Faik i
- Likuć Ćamil

Vareška džamija imala je svoj vlastiti vakuf koji se sastojao od više zemljišnih parcela u gradu i okolini, kao i nekoliko kuća i dućana. Džamija je imala i vlastiti izvor vode i javnu česmu zvanu Begluk koju je uvakufio Hadži Salihaga Semiz.

Muslimani Vareša sve do šezdesetih godina prošlog vijeka kopali su se u nekoliko mezarja na ulazu u grad. Sva ta mezarja su devastirana i od strane vlasti SFRJ oduzeta i zamijenjena jednim na brdu Glavica.

Čaršijska džamija u Varešu je centralna džamija džemata Vareš, Vareš Majdan i Stupni Do.

Od agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.) ovoj džamiji pripadaju i povratnički džemati Daštansko, Ravne i Zubeta. Džamija je u periodu 1998. do 2005. temeljito rekonstruisana, a uz nju dograđena savremeno opremljena mektebska učionica i prateći objekti. U toku su i radovi na završetku izgradnje novih mesdžida u Vareš Majdanu i Stupnom Dolu. Džemat Vareš broji ukupno 505 članova Islamske zajednice i najbrojniji je džemat na području Medžlisa Vareš. Najstarije, najbrojnije i najpoznatije muslimanske porodice u gradu Varešu do sredine prošlog stoljeća bile su porodice:

Tirići, Zukići, Bešići, Parići, Hasagići, Hasanagići, Imamagići, Šišići, Odobašići, Arapovići, Kazaferovići, Karamehići, Saletovići, Čajići, Librići, Hafizovići, Mulići, Serezlije, Avdagići i druge koje su na svojevrstan način bile i simbol staroga Vareša, kao posjednici, trgovci i zantlije.

Najveći zemljoposjednici u doba turske i austrougarske uprave na području Vareša bile su begovske porodice Semiz, Svrzo i Džuvo.

 

Medžlis Islamske zajednice danas broji 1965 članova Islamske zajednice koji su raspoređeni u šest džemata i to:

Vareš, Budoželje, Striježevo, Mijakovići, Ligatići i Jelaške. U svim ovim džematima sagrađene su lijepe i funkcionalne džamije Pored džamija sagrađeni su i mesdžidi u:

Vareš Majdanu, Stupnom Dolu, Daštanskom, Kadarićima, Radonjićima, Dragovićima, Mižnovićima i Mujezinovićima. U selu Juse (Kućevci) nalazi se džamija na području MIZ-e Vareš sagrađena 1937. a u selu Ostrlja nalazi se najstariji mesdžid sagrađen 1938. Ulažu se napori da se u što skorije vrijeme obnove džamija u džematu Ravne i mesdžid u džematu Zubeta. Zaštitni znak Bošnjaka Vareša je Hajdar-dedina džamija na Karićima u džematu Budoželje. Nije poznato kada je ova džamija sagrađena a prvi puta se spominje 1716. Spaljena je u toku agresije na BiH a obnovljena je u autentičnom obliku 2002. godine. Hajdar dedina džamija na Karićima je ujedno i dovište Bošnjaka koji se svake godine kod nje iskupljaju na Hatma-dovi, posljednjeg vikenda u mjesecu julu.